PARIZ, BERLIN, VAŠINGTON – Američki predsednik Donald Tramp objaviće da se SAD povlače iz Pariskog sporazuma o klimi, javio je Asošiejted pres, pozivajući se na izvore iz Bijele kuće i Kongresa.
Prema navodima neimenovanih zvaničnika, Tramp će odluku obrazložiti time da je Pariski sporazum o klimi loš za američke radnike i da ga je administracija njegovog prethodnika Baraka Obame loše ispregovarala.
Sporazum o klimatskim promjenama, prvi je sporazum koji ujedinjuje cijelu međunarodnu zajednicu u borbi protiv klimatskih promjena koje predstavljaju jedan od najvećih izazova u 21. vijeku, ocijenila je juče agencija Frans pres.
Sporazum koji je u decembru 2015. u Parizu potpisalo 195 država i Evropska unija (EU) postignut je poslije nekoliko godina teških pregovora. Do danas, 147 zemalja je sprovelo do kraja proceduru ratifikacije sporazuma.
Da bi se neka država povukla iz sporazuma, prvo treba zvaničnom notom da obavijesti sekretarijat Konvencije UN o klimi, ali to može da učini tek tri godine poslije stupanja na snagu sporazuma.
Sporazum o klimatskim promjenama je stupio na snagu 4. novembra 2016. godine. Poslije prve note sekratarijatu, država koja istupa iz sporazuma treba u roku od godinu da ponovo uputi notu u kojoj potvrđuje da „zaista izlazi” iz sporazuma.
Postoji brža ali i radikalnija procedura. Zemlja može da se povuče iz Konvencije UN o klimi, koja broji 197 članova.
Istupanje postaje punovažno godinu dana od upućivanja zvanične note te zemlje sekretarijatu UN.
Od tog trenutka zemlja više ne učestvuje na sastancima Konvencije UN o klimi i ne finansira više međunarodne programe o klimi.
Cilj sporazuma predstavlja održavanje globalnog zagrijavanja na ispod dva stepena, odnosno do 1,5 stepeni Cejzijusa, kako su zatražile zemlje koje su najviše pogođene klimatskim promjenama.
Pored održavanja globalne temperature, sporazum podrazumijeva i borbu protiv žive koja prijeti poljoprivrednim usjevima i bavi se pitanjem rezervi vode u sušnim regionima i morskim resursima.
Sporazum bi trebalo povoljno da utiče na preorijentisanje svjetske privrede na druge izvore energije koje nisu fosilne, kao što su ugalj, gas ili nafta, koje dominiraju kao energenti u cijelom svijetu.
Dokument preporučuje razvoj obnovljivih izvora energije, što će uticati na uštedu u ekonomiji i zaštitu šuma.
Zemlje treba da smanje emisiju štetnih gasova koji stvaraju efekat staklene bašte, koji je jedan od uzročnika globalnog zagrijavanja. Revizija emisije tih gasova će se sprovoditi svakih pet godina, počev od 2025.
Kina će ispuniti preuzete obaveze o klimi i računa na „druge” da slijede njen primjer, izjavio je juče kineski premijer Li Kećijang nekoliko sati prije najavljene objave američkog predsjednika Donalda Trampa o toj temi.
– Kina će nastaviti da sprovodi obećanja data u Pariskom ugovoru, zaključenom prošle godine da ograniči klimatsko zagrijavanje, rekao je kineski premijer poslije razgovora s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu, i dodao da se Kina svakako nada da to radi „u saradnji sa drugim”, u aluziji na Trampove prijetnje da će izvući SAD iz tog sporazuma.
Li je rekao da je borba protiv klimatskih promjena „globalni dogovor” i „međunarodna odgovornost”.
Peking je sa bivšom američkom administracijom za vrijeme Baraka Obame bio jedan od glavnih stubova tog istorijskog sporazuma prema kome se 196 zemalja obavezalo da smanji svoju emisiju gasova sa efektom staklene bašte.
Li je rekao, ne pominjući konkretno SAD, da je Kina „aktivno promovisala Pariski sporazum” i da je bila jedna „od prvih zemalja koja ga je ratifikovala”.
– Borba protiv klimatskih promjena je globalni konsenzus, to nije izmislila Kina... i mi shvatamo da je to sporazum postignut globalnim konsenzusom i da kao velika zemlja u razvoju mi treba da snosimo svoju međunarodnu odgovornost, rekao je Li Kećijang.
On je rekao kada Kina postigne određen nivo razvoja treba da usvoji trajni model, odnosno da treba da ohrabruje zeleni privredni rast.
Njemačka kancelarka Angela Merkel je pozdravila to što Kina drži svoja obećanja o klimi.
Dva lidera su bez navođenja imena Trampa napravili više jasnih aluzija na američke stavove, nekoliko dana poslije oštrih kritika koje je Merkelova uputila Vašingtonu.
– Mi se oboje zalažemo za slobodnu trgovinu i za svjetski poredak zasnovan na pravilima, rekla je Angela Merkel, što je suprotno od protekcionizma i unilateralizma koji zagovara Tramp. (Beta-AFP)